четвртак, 30. април 2009.

GRAD BAR



U posljednje vrijeme Bar je postao vrlo interesantna turistička destinacija, a turizam prioritetni privredni sektor. Bar trenutno raspolaže sa 4.000 smještajnih jedinica u 30 hotela, oko 2.000 ležaja u turističkim naseljima, 1.000 u odmaralištima i oko 25.000 ležajeva u privatnom smještaju.


Po zvaničnim podacima Turističke organizacije Bar barsku rivijeru je tokom 2008. godine posjetilo 122.251 turista, 12,57% više nego prošle godine, a ostvareno je 923.729 noćenja, 27.98% više u odnosu na 2007. U ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori, Bar posjeti 10.79% od ukupnog broja turista a ostvari se 12,66% od ukupnog broja noćenja.

Polako ali sigurno, turistički potencijali Opštine Bar sve više se nameću na probirljivom svjetskom tržištu. U odnosu na ostale primorske gradove Bar je jedinstven, jer svojim gostima zaljubljenicima u sportove na vodi-nudi uživanje i na moru i na jezeru, zahvaljujući marinama u Baru i lučici na Virpazaru na Skadarskom jezeru.Lokalna nautička zajednica omogućava i ronilačke izlete na lokalitete potopljenih brodova u barskom zalivu,a od ovog ljeta iz barske marine je moguće otići i u elitni ribolov -na pučinu,gdje se lovi sabljarka i tuna.

Ljubitelji trekinga-planinarenja i pješačenja u prirodi,zahvaljujući precizno obilježenim pješačkim stazama mogu se uvijeriti u ljepote obronaka Sutormana,Rumije i Lisinja,dok vinski sladokusci u Crmnici neće odoljeti čarima vinskih cesta koje vode do podruma proizvođača najfinijeg"vranca"u ovom dijelu Evrope.

Sportski turizam u Baru je,takođe,u zamahu jer veliki broj sportista dolazi da u idealnim vremenskim uslovima i na nultoj nadmorskoj visini,provede pripreme za velika takmičenja.

Zahvaljujući velikom trudu Turističke organizacije Bara,svi ovi kvaliteti grada pod Rumijom promovisani su na svjetskim sajmovima turizma od Moskve do Londona.

уторак, 28. април 2009.

LEGENDA O VLADIMIRU I KOSARI

Vladimirov krst čuva se u bratstvu Androvića kao najveća relikvija. Svake godine, na dan Sv. Trojice, krst se iznosi na vrh Rumije na mjesto gdje se, po predanju, nalazila crkva. U narodu postoji običaj da učesnici procesije ponesu sa sobom po jedan kamen, jer po predanju crkva će se sama obnoviti kada bude dovoljno kamenja. Učesnici procesije su pripadnici sve tri vjeroispovjesti.
Nakon rušenja crkve Sv. Marije pronađen je krst, koji se danas nalazi u posjedu bratstva Andrović. Krst je visine 45 cm, širine 38 cm, debljine 2,5 cm, napravljen je od drveta, a spolja okovan pozlaćenim listovima. Mjesto gdje se on čuva znaju dva najstarija člana porodice.
Krst je vezan za dukljanskog kneza Vladimira (980 - 1016. g.) čija se prestonica nalazila u Krajini (Ostrosu). U ratu sa makedonskim carem Samuilom 997. g, knez Vladimir je zarobljen i odveden u tamnicu u Prespi. U lijepog dukljanskog kneza zaljubila se ćerka cara Samuila, Teodora (Kosara), koji joj se učini "slađi od meda i sađa" i kaza ocu da će skočiti u jezero ako je ne uda za Vladimira. Ubrzo su se vjenčali i živjeli u dvorcu, nedaleko od manastira Prečista krajinska na Skadarskom jezeru.
Nakon smrti, cara Samuila nasleđuje Vladislav, koji ubrzo poziva kneza Vladimira da ga posjeti u Prespu i kao znak da mu se ništa neće dogoditi, šalje mu zlatni krst. Znajući da je Vladislav prevrtljiv, knez Vladimir zatraži da mu pošalje drveni krst, jer "na njemu je Spasitelj razapet". Vladislav uputi tri monaha sa drvenim krstom, ali čim je Vladimir došao u Prespu, bio je ubijen na vratima crkve. U trenutku pogubljenja imao je drveni krst u rukama, sa kojim je i sahranjen u Prespi.
Vladimirova žena Kosara je njegovo tijelo pre­nijela u manastir Prečista krajinska, zamo­našila se i poslije smrti po svojoj želji je sahranjena pokraj Kneza. Knez Vladimir je proglašen za sveca.

KULTURA BARA



Grad bogate prošlosti ima brojne kulturno-istorijske spomenike od kojih su najznačajniji : ostaci starog grada sa mnogobrojnim vjerskim objektima, dvorac kralja Nikole, manastir Prečista krajinska u Ostrosu, manastiri Starčevo, Beška i Moračnik i tvrđava Grmožur koji se nalaze na ostrvima na Skadarskom jezeru, barski Trikonhos, ostaci ratačke opatije, tvrđava Nehaj kao i drugi mnogobrojni vjerski i sakralni objekti.

Jedan od najkarakterističnijih istorijskih spomenika po kome je Bar poznat i van granica naše zemlje je i drvo masline staro preko 2000 godina koje se nalazi na Mirovici, u podnožju Starog grada.

Bar je, pored toga, prepoznatljiv i po kulturnim manifestacijama lokalnog i međunarodnog karaktera. Među najpoznatijima su Barski ljetopis, TV festival, Susreti pod starom maslinom, Maslinijada, Dani vina i ukljeve itd.

BAR



Područje barske opštine se nalazi na jugu Crne Gore,između Jadranskog mora i Skadarskog jezera,oivičeno budvanskom,cetinjskom i ulcinjskom opštinom,dok je sam grad Bar na 42°6` geografske širine i 19°6`geografske dužine uz nadmorsku visinu od četiri metra.Barsko kopneno područje ima površinu od 506km2,a sa pripadajucom vodenom površinom Skadarskog jezera od 128km2(od albanske granice do Poseljana)zauzima ukupan prostor od 633km2.Bar je od Otrantskih vrata udaljen samo 180 km vazdušne linije,a pošto je preko Otrantskog zaliva povezan sa srednjim i istočnim Mediteranom i lukama svih kontinenata,ima kraće i neposrednije veze sa svim pristaništima na obalama Sredozemnog mora,u odnosu na bilo koju luku na istočnoj obali Jadrana.

Najviša tačka opštine je vrh planine Rumije,na nadmorskoj visini od 1593m.Barska opština ima 83naselja i prema popisu iz 2003 godine 40.037 stanovnika.Podijeljena je u dvanaest mjesnih zajednica.Bar je poznat po multietničnosti.Njegovo bogastvo čini 25 nacionalnosti koje naseljavaju ovaj prostor.Bar ima prosječno 270 sunčanih dana u toku godine i spada među najsunčanija mjesta južne Evrope.. Bar ima više od 46 kilometara morske obale,sa dvadesetak plaža,dužine oko devet kilometara. Najveća dubina mora ispred Bara je 430 m,prosječna julska temperatura mora je 23,2C,salinitet 38,2 promila,providnost pet metara ,a plimski talas 30-48cm.

U okolini Bara nalazi se nekoliko manjih rijeka. Najbliže gradu su Rikavac(17km)i Željeznica (19,5km),koje se ulivaju u Jadransko more. Opštini Bar pripada i 128km2 površine Skadarskog jezera,čija je prosječna površina oko 450km2. Dužina obale Skadarskog jezera koja pripada Baru iznosi 65km,od čega 15km pripada ostrvima ,a samo je 3 km obale pogodno za razvoj turizma. Najpoznatija plaža na toj obali je Murićka plaža,dužine 500m i površine5.000m2. Okolina Bara je bogata mediteranskom vegetacijom.U Baru ima oko 85 000 stabala i masline i oko 40 000 stabala agruma. Kod Starog Bara u Tombi (Mirovica) nalazi se maslina stara više od 2000godina.

Klimu karakterišu duga i topla ljeta,srednja godišnja temperatura od 15,5°C,u julu 23°C,a u januaru 10°C.Bar se nalazi na samo 75 km od glavnog grada Crne Gore Podgorice,a na udaljenosti od po 70 km,nalaze se dva aerodroma-Podgorica i Tivat.Bar je veza Crne Gore sa svijetom,jer je granična opština,koja je Jadranskim morem vezana sa Italijom.

недеља, 26. април 2009.

DOGAĐAJI U KOTORU



Internecionalni Festival Mode

Tokom jula Kotor je sve više prepoznatljiv i po modnim dešavanjima. Festival mode traje nekoliko dana i okuplja modne kreatore iz Crne Gore okruženja i inostranstva. Najzastupljeniji, su ipak renomirani italijanski kreatori i njihove najnovije kreacije. Smotra mode u Kotoru traje već nekoliko godina, a do sada su se na njoj, izmedju ostalih, predstavili : Dolce Gabanna, Pal Zileri, Prada, Armani, Ferre, Versace... Pored ljubitelja savremenih modnih trendova i lijepog oblčcenja, tih dana Kotor je i stječište biznismena, glumaca, vlasnika modnih kuća i ostalih ličnosti iz svijeta dzet seta.


Bokeljska Noć

Još jedna avgustovska manifestacija prepoznatljiva u Kotoru, po defileu čamaca, koji se danima prije toga ukrašavaju. Uredjivanje čamaca podrazumijeva i takmičenje, medju njihovim vlasnicima, u ideji kojom se prilikom ukrašavanja vodi. čamci krstare duž kotorske luke, u defileu, ukrašeni svjetiljkama. Uporedo sa ukrašenim brodićama, koja se jedna za drugom lagano kreću, na kotorskim trgovima traje zabava uz pjesmu, igru i veselu atmosferu. Na kraju večeri bira se najljepše uredjena barka, a Bokešaka noć završava se svečanim vatrometom.

DOGAĐAJI U KOTORU


Dani Kamelije

Manifestacija, za koju se vrijedne kotorske domacice i uzgajivacice cvijeca iz Boke Kotorske pripremaju cijele godine.Ta manifestacija se odrzava u martu. U cast lijepog cvijeta kamelije, koji tokom proljeca krasi skoro sve kotorske baste, odrzavaju se izlozbe cvijeca, likovne izlozbe, pozorisne predstave i drugo. Ipak, najznacajnije je istaci da program manifestacije ukljucuje „Bal kamelija“ i izbor Dame kamelije. To je obicno neka od poznatijih zenskih licnosti, koju drustvena angazovanst, te pozrtvovanja i ostvarenja u prethodnoj godini kandiduju za titulu „ Dame kamelije “. Na toj smotri okupi se veliki broj kulturnih poslenika, postovalaca cvijeca i uzgajivaca kamelije.

Festival Pomorskog Filma

Vec nekoliko godina u Kotoru se tokom mjeseca juna, odrzava revija filmova koji su napravljeni da bi promovisali bogatstvo morskog akvatorija Crne Gore i putem filmskog platna posjetiocima docarali podmorje i cari ronjenja i istrazivanja morskog dna. Osim fimova iz Crne Gore na reviji se prikazuju i filmovi o podmorju iz zemalja iz okruzenja i nekih evropskih drzava.

Kotorske Ljetnje Feste

Traju tokom jula. Za ljubitelje lijepog zvuka, klasicne i duhovne, kamerne te instrumentalne muzike, najinteresantija je muzicka svecanost KOTOR PRO ARTE. Tu manif

estaciju obiljezavaju koncerti koji se uglavnom odrzavaju u kotorskim crkvama, i koncertnim dvoranama. Poklonici kulture u mogucnosti su da odslusaju mnoge koncerte velikih svjetskih muzickih stvaralaca. Dvorane za koncertna muziciranja u Kotoru, tih dana, ispunjene su zvucima glazbe koja je nekada izvodjena na evropskim dvorovima.

DOGAĐAJI U KOTORU

Svečanosti povodom dana Sv.Tripuna

Nedavno obnovljena tradicija, koja potice jos iz IX vijeka. Svecanosti u slavu zastitnika grada Sv.Tripuna, pocinju krajem januara, a zavrsavaju se prvih dana februara. Na lokaciji ispred stare kotorske Katedrade Sv.Tripuna, Bokeljska mornarica najprije izvodi kolo, zatim slijedi misa, te procesija kroz grad. Svecanosti prati i smotra crkvenih horova, gradska muzike, i plesovi folklornih drustava. Vjernici i postovaoci kulta Sv. Tripuna mogu se i pokloniti mostima koje se cuvaju u istoimenoj kotorskoj katedrali.

Kotorski Karneval

Odrzava se u februaru. Tradicija pravljenja karnevalskih festa, prekinuta je u periodu II svjetskog rata. Organizovanje karnevala, nanovo je pocelo 60-tih godina XX vijeka, i traje sve do danas. Karnevalsko slavljenje i zabava u Kotoru se izvorno zove FESTANJE. Mjesecima prije karnevala siju se originalne maske. Kako je maska parodija na stvarnost, maske su iz godine u godinu sve interesantnije. Osim karnevala, desavanja na kotorskoj rivi, ulicama, pjacetama, u hotelima, a ukljucuje i maskenbale za djecu i odrasle, uz degustaciju specijaliteta kotorske kuzine, muzicke koncerte i pozorisne predstave.Tradicionalne kotorske karnevalske feste najveca su zabavna manifestacija u Crnoj Gori. Kotorski karneval posjeti nekoliko hiljada ljudi. Osim karnevalskih trupa iz Kotora i drugih primorskih i gradova Crne Gore, u Kotorskom karnevalu ucestvuju i mnoge karnevalske grupe iz Evrope i svijeta.

DOGAĐAJI U KOTORU

Vjerni pobornici kulture, pa i organizatori manifestacija na otvorenom, vec godinama se trude da u Kotor dovedu sto veci broj turista i gostiju, koji su i vise nego odusevljeni brojnim desavanjima, kakve su tradicionalne kotorske manifestacije: karnevali, maskenbali, ribarske ili vjerske feste, brojna kulturna desavanja namijenjena pripadnicima svih generacija. Ukoliko ovo budu razlozi i za Vasu posjetu Kotoru, onda cete brzo i lako, na jednom mjestu, u jednom gradu osjetite vedrinu, raspolozenje, i ispuniti svoja cula pozitivnom energijom. Kotorani ce se sloziti u ocjeni da kalendarska godina u njihovom gradu, pocinje pozitivnim vibracijama, doprinoseci tako da svi naredni dani u Kotoru budu provedeni u slavlju i veselju.

ZABAVA U KOTORU


Od svih gradova na Crnogorskom primorju, po broju kafica Kotor je na prvom mjestu. Pored gradskih kafica, veliki je i broj kafe basti smjestenih uglavnom duz obale, posebno su omiljeni u ljetnjim nocima. Njih najcesce posjecuju mladi zeljni zabave i brzog tempa zivota, ali se u njima nerijetko sretnu i ljudi starije zivotne dobi, koji zele osjetiti duh mladosti, popiti kapucino, expresso ili nes-cafe, kakva se samo sluzi u kotorskim kaficima i na kafe terasama. U blizini Starog grada, smjestena je najpoznatija kotorska diskoteka „Secondo porto“, koju mladi i svi zeljni savremenih muzickih plesova i popularne muzike posjecuju u kasne vecernje sate. Diskoteka garantuje potpuni ugodjaj, relaksaciju i opustanje. Tokom ljetnjih mjeseci radi i jos jedna diskoteka Malibu. Tako da je nocni zivot vrlo aktivan. Za one koji su zasli u ozbiljnije godine zivota, Kotor nudi i lijepe objekte poput terasa na otvorenom, u kojima se sluze tradicionalni crnogorski specijaliteti. U Kotoru je i veci broj restorana koji nudi raznovrsne ukusne riblje specijalitete, u kojima takodje mozete provesti ugodne veceri u prijatnoj i intimnoj atmosferi sa voljenom osobom ili bliskim prijateljima. U pristojnim restoranima uz zvuke starogradske muzike, mediteranskih nota i tradicionalnog zvuka crnogorskog melosa zagarantovan je vrhunski provod.


Kotor je specifican i po tradicionalnom duhu njegovih mjestana. Vrcavi duh Kotorana primjetan je na svakom mjestu u gradu, a najinteresantnije je kotorsko glasno razgovaranje, prilikom susreta starih i novih prijatelja, ili lokalnim jezikom receno CAKULANJE. Zabavni zivot u Kotoru osobenim cine i veliki broj muzickih koncerata, koji se organizuju u jednom broju muzeja, kotorskih starih crkava, i dvorana za koncertna muziciranja. Tokom ljetnjih mjeseci u Kotoru se organizuje veliki broj ribarskih festi, karnevala, ljetnjih veceri u kojima se priredjuju razne vrste zabave od djecijih i manifestacija za mlade do muzickih i predstava za odrasle.

четвртак, 23. април 2009.

KOTOR



Istorija

Kotor je prvi put bio naseljen u vreme antičkog
Rima, kada je bio poznat kao Acruvium i bio deo rimske provincije Dalmacije. Ascrivium ili Ascruvium prvi put se pominje 168. p. n. e..
Kotor je bio utvrđen još od ranog srednjeg veka, kada je imperator
Justinijan I sazidao tvrđavu iznad Ascrivium-a 535, posle proterivanja Gota, a drugi grad je verovatno sazidao Konstantin Porfirogenit u 10. veku na visijama iznad grada. Grad su 840. poharali Saraceni.
Godine
1002. opljačkali su ga Bugari, a kasnije ga je makedonski car Samuilo predao Srbiji, ali je grad, pod zaštitom Srbije, a u savezu s Dubrovnikom, sačuvao nedirnutim svoje republikanske institucije, i svoje pravo da zaključuje ugovore i učestvuje u ratu. U to vreme on je već bio episkopsko sedište a u 13. veku su ustanovljeni dominikanski i franjevački manastiri da spreče širenje bogumilstva
U 14. veku trgovina grada Cattaro, kako je tada zvan, konkurisala je dubrovačkoj i izazivala zavist Venecije. Treba spomenuti da je grad Kotor imao statut iz 1301. godine, kojim se dokazuje da je uvijek imao status grada. Za vrijeme dinastije Nemanjića, Kotor je uživao veliku autonomiju i povlastice. Pad Srbije 1389. ostavo je grad bez zaštite, i pošto je naizmenice padao u ruke Mlečana i Mađara, konačno je 1420. došao pod mletačku vlast.
Kotor su opsađivali i
Turci 1538. i 1657, posećivala ga kuga 1572, a gotovo je uništen u zemljotresima 1563 i 1667. Po Sporazumu iz Kampoformija iz 1797. prešao je u ruke Austrije; ali je 1805, po Požunskom miru, dodeljen Italiji, da bi konačno postao deo francuskog carstva 1810.
Godine
1814, grad je vraćen Austriji posle Bečkog kongresa. Pokušaj prisilnog regrutovanja stanovništva, napušten 1869, ali uspešan 1881, izazvao je dve kratkotraje pobune među Krivošijama na zapadnoj strani planine Orjena, za koje vreme je Kotor bio sedište austrijskog štaba.
U
Prvom svetskom ratu Kotor je bio poprište žestokih borbi između Crne Gore i Austro-Ugarske. Posle 1918. Kotor je postao deo Jugoslavije, a posle 1945. deo tadašnje Socijalističke Republike Crne Gore u okviru socijalističke Jugoslavije.
Do početka 20. veka
Hrvati su u Kotoru i drugim mestima Boka kotorske činili većinu, dok su drugu veliku etničku grupu činili Srbi. U proteklom veku procenat Hrvata je u ovom području naglo opadao, tako da danas većinu stanovništva čine Crnogorci i Srbi.
15. april 1979. godine, Kotor je doživio užasan zemljotres... i ostali gradovi Crne Gore i cijele Jadranske Obale su pretrpili znatna oštećenja. Rekonstrukcija je trajala 10 godina, pa i više za određena važna zdanja: Katedrala Svetog Trifuna, Crkva svetog Luke, Kneževa palata itd.

KOTOR



Kotor je gradsko naselje u opštini Kotor u Crnoj Gori na obali Bokokotorskog zaliva. Prema popisu iz 2003. bilo je 1.331 g.


Istorija
Stara
mediteranska kotorska luka, okružena gradskim zidinama, je vrlo dobro sačuvana i pod zaštitom je UNESKO-a, kao svetska kulturna baština. Između 1420-1797 Kotor je sa okolinom pripadao Veneciji pa je venecijanski uticaj ostavio trag na gradskoj arhitekturi. Kotorski zaliv (Boka kotorska) jedan je od najdubljih i najdužih zaliva na Jadranskom moru pa se često naziva najjužnijim fjordom Evrope. U stvari, to je potopljeni kanjon reke. Litice Orjena i Lovćena natkriljuju grad.
Poslednjih godina sve je veći broj turista.tanovnika (prema popisu iz
1991. bilo je 1.401 stanovnika.

CRNA GORA




















уторак, 21. април 2009.

EAST FRONT - IRVASI - PIRATI - UNITED MINERS




Prva organizovana navijacka grupa u Pljevljima bila je East Front,koja je u 90-im godinama aktivno bodrila Rudar.Grupa je bila smjestena na istoku,na otkrivenoj tribini.Dobro je poznat trans East Front bijelim slovima na crnoj pozadini!!!Grupa je nekoliko godina bila uz klub dok je on bio u prvoj tzv. 'SRJ' ligi.Druga organizovan navijacka grupa je bila Irvasi koji su pratili RK Pljevlja.To je bila mnogo ozbiljnija grupa od prve,uradjeni su salovi,clanske karte,ali RK Pljevlja zbog finansijskih problema se gasi tako da i grupa nestaje.Treca grupa je bila Pirati koji su postojali kao podgrupa Irvasa.Oni su takodje bili na istoku,a nastupili su na utakmici protiv Buducnosti sa poznatim transom PIRATI bijelim slovima na plavoj boji.Grupa je pratila tim nekolika mjeseca ali je zbog slabe organizacije i brojnosti i ona odustala.Cetvrta grupa koja je nastuplia prije 2-3 utakmice je United Miners.Grupa je od svih predhodnih najorganizovanija,napravljeni su salovi,transparent,a u planu su izrade majica,clanskih karti i jos nekolika transa.Uprava kluba mnogo pomaze Grupi,obezbijedila je salove,autobus za gostovanja,besplatan ulaz...Grupa broji oko 100 clanova,pa tako na utakmicama protiv Grblja i Petrovca klub je imao podrsku 100-tinjak vjernih navijaca.

FC RUDAR PLJEVLJA najveca atrakcija Pljevalja

FC Rudar Pljevlja
Montenegro Pljevlja established in 1920
General Information
Name Rudar Pljevlja
Foundation Year
1920
Chairman Damir Cakar
City
Pljevlja
Country
Montenegro
Address FK Rudar Gradski stadion 84210 Pljevlja, Crna Gora telefon: +382 (0)89/356-052 faks/ fix: +382 (0) 89/356-053
Web
http://www.fcrudarpljevlja.com/
Sponsor Night Club Municipium Pljevlja, Prva Banka CG
Rankings UEFA:
362 [2008/09]







Stadion
Stadion pod Golubinjom, jedan od najljepsih u zemlji, danas je centar za sport i rekreaciju, definitivno je modernizovan 1985.godine a izgradjen je 1948. godine u slijedece dvije godine planirano je da se naprave sjedista za gledaoce i osvremenjivanje pratecih prostora na stadionu.
Kapacitet:9.000

четвртак, 16. април 2009.

TURIZAM PLJEVALJA treci dio



U zivopisnoj dolini reke Cehotine i Brznice, na samom severu Crne Gore, nalazi se grad Pljevlja.
Ime je dobio po pljevi koja se vetrom raznosila sa bogatih manastirskih imanja na kojima se razvijalo zito. Pljevlja su najlepsi spoj islamskog i hriscanskog duha u svakom pogledu. Simbol grada i vecite tolerancije ove dve religije su dve istorijske, kulturne i arhitektonske znamenitosti manastir Sveta Trojica i Husein - Pasina dzamija. Manastir Sv. Trojica prvi put se spominje 1537. Ovaj manastir je bio nadaleko cuven kao vrlo znacajan prepisivacki centar.Vise desetina rukopisnih knjiga nastalo je u ovom manastiru. Husein Pasina dzamija predstavlja remek delo orjentalne arhitekture. Sagradjena je1569. kao zaduzbina Husein Pase Boljevica. U dzamiji se cuvaju jedni od najlepsih islamskih rukopisa kod nas.

среда, 15. април 2009.

TURIZAM PLJEVALJA drugi dio

Kulturno-istorijske znamenitosti
Među spomenicima srednjovjekovne kulture najznačajniji je manastir Sv. Trojica, koji potiče s kraja petnaestog ili početka 16 vijeka, mada se njegovo postojanje vezuje za period nemanjićke države. Manastir je čuven po svojoj vrhobrezničkoj prepisivačkoj školi. U starim dokumentima pominje se da je na prostoru današnjih Pljevalja i okoline bilo još petnaestak crkava i manastira iz nemanjićkog i kasnijeg perioda. Neki od tih hramova su obnovljeni ili su u fazi obnove kao što su manastir Sv Arhangela u Đurđevića Tari, iz 14. vijeka, kao i manastir Dovolja. Tu je i manastir Dubočica, sagrađen 1570 godine, koji je izgradnjom vještačkog jezera na Ćehotini izmješten na novu lokaciju. U Pljevljima je 1927. godine sagrađena crkva Sv. Petke. Na Ilinom brdu je Crkva Sv. Ilije, Na Boljanićima Crkva Sv. Petra i Pavla, u Šulima crkva Sv. Prokopija.
Elegantno istočnjačko zdanje je Husein pašina džamija, građena 1569. godine pod ktitorstvom Husein paše Boljanića, porijeklom iz Boljanića, koji je dospio do titule carskog vezira, namjesnika Bagdada, hercegovačkog sandžaka i Bosanskog elajeta. Ovo je jedan od najljepših islamskih građevina na Balkanu. Minare je visoko 42 metra, sa više kupola i izvanrednim spoljnim i unutrašnjim umjetničkim dekoracijama. U džamiji se čuva više vrijednih štampanih i rukopisnih knjiga, Kuran iz 16. vijeka i drugi vrijedni eksponati i skupocjeni misirski ćilim star preko 4 00 godina.
Kulturna aktivnost uzima svoje korijene još početkom 20. i krajemm 19. vijeka. Srpsko pjevačko društvo Bratstvo osnovano je 1889. godine, zatim Učiteljsko udruženje 1920, Udruženje trgovaca i industrijalaca 1920, Mjesni odbor Gajret osnovan 1921. godine, Kolo srpskih sestara 1930, Društvo trezvenost ”Breznik” 1920, Udruženje studenata 1931. godine, razna druga udruženja, klubovi, knjižare, čitaonice, KUD ”Volođa.”
Zavičajni muzej je riznica eksponata iz raznih istorijskih perioda. Raspolaže sa preko 5000 eksponata. Tu su arheološka zbirka, etnološka i NOB. Među eksponatima neprocjenjive vrijednosti je dijatreta koja potiče iz četvrtog vijeka nove ere. Značajnu ulogu Zavičajni muzej ima u organizovanju naučnih skupova o temama iz prošlosti pljevljaskog kraja. Organizovanje izložbi muzejskih rijetkosti kao i izložbi umjetničkih likovnih ostvarenja, Zavičajni muzej takođe daje značajan doprinos baštinjenju kulturnih vrijednosti ove sredine. Zapaženj je napor ove ustanove na obnovi starih crkava.
Izdaje časopis Glasnik Zavičajnog muzeja.
U oblasti obrazovanja, svojom kulturno-obrazovnom misijom zrači Gimnazija, osnovana 1901. godine, koju pohađa oko 500 učenika, Srednja stručna škola u kojoj se za više stručnih profila školuje preko hiljadu učenika, tri gradske osnovne škole sa oko tri hiljade učenika. U osnovnim školama na području opštine 1971. godine školovalo se 8825 učenika.
Obrazovna djelatnsot u ovom kraju ima dugu tradiciju. Prema pisanim svjedočanstvima prve škole radile su u manastirskim konacima još 1745. godine.
Nezamjenjivu ulogu u kulturnoj misiji imaju i druge ustanove: Gradska biblioteka i čitaonica, koja u svom knjižnom fondu ima preko 60 hiljada knjiga. Jačanju i obogaćivanju kulturnog naslijeđa zapažen prilog daju Pljevaljske novine, (prvi broj izašao 1960. godine) godine, jedino je regionalno glasilo koje neprekidno izlazi u Crnoj Gori blizu pet decenija, Međurepublička zajednica, osnovana 1962. godine, Radio -televizija Pljevlja, Umjetnička galerija, RTV Panorama, časopisi Breznički zapisi i Mostovi, KUD ”Volođa”, u čijem krilu su stasali pljevljaski tamburaši koji daju imix ovom gradu, Odjeljenje Državnog arhiva CG. Značajan događaj iz oblasti kulture je humoristička manifestacija Dani humora i satire ”Vuko Betarević”.

TURIZAM PLJEVALJA




Najstariji tragovi života
Istorija kulture pljevaljskog područja, prema istraživanju akademika Dragoslava Srejovića, započinje 20 hiljada godina prije nove ere i to u gornjem toku Ćehotine, u vruljanskoj, ljutićkoj i mataruškoj kotlini. Najstariji tragovi čovjekovog prisustva otkrivenmi su u pećini pod Gospića vrhom, između Vrulje i LJutića, u Mališinoj stijeni, pod Medenom stijenom i u Crkvicama u selu Zenica. Značajna arheološka svjedočanstva su i tumuli u Lever Tari, Gotovuši i Borovici.
Prvo naseljeno mjesto za koje istorija zna na području Pljevalja bilo je blizu Komina iz prvog vijeka nove ere. Tu su ostaci rimskog naselja poznatog u stručnoj literaturi Muinicipijum S. Arheološkim iskopavanjem sedamdesetih godina prošlog vijeka, sto godina poslije objavljivanja prvih zapisa o ovom lokalitetu, otkrivena je starorimska nekropola iz prvog i drugog vijeka nove ere. Neki naučnici smatraju da je ovdje bio lociran jedno od najveći naselja rimske provincije Dalmacija, čije je ime još za sada nepoznato, početno slov S. Na ovom lokalitetu i okolini iskopano je preko hiljadu vrijednih predmeta, majstorski obrađenih kamenih ploča sa natpisima i likovima i raznim ornamentima.
Vizantijski car Konstantin Porfirogenit, u desetom vijeku, nabrajajući gradove, pominje Dresnik (Dresnik) za koji Jiriček pretpostavlja da je riječ o Brezniku.
Mjesto Breznica pominje se prvi put 822, a znatno češće poslije 1200 godine. O Breznici kao naseljenom mjestu postoje podaci 1348. godine.

недеља, 12. април 2009.

REFRESH YOUR LIFE




Prilazite li crnogorskom primorju sa sjevera, visoke i strme planine će vam do poslednjeg trenutka zaklanjati pogled na more. A kad vam konačno omogući pogled na pučinu - zaustaviće vam dah.

Ako obali prilazite sa mora, pred vama je 293 km razuđene obale i zaliva zaklonjenih od vjetrova i talasa. U njima su plaže, nad njima strmi planinski vijenci, a pred vama modro more, bijele kamen i vječno zeleno, mirisno mediteransko rastinje. Blaga mediteranska klima je podarila ovom kraju maslinjake, smokve, pomorandže, kivi, grožđe. Cijela obala je prirodno lječište, od kojih je u Igalu najpoznatije. Najjača je medicina prirode, sadržana u suncu, vodi, vrelom pijesku, vazduhu punom joda ........

Ljeti na crnogorskoj obali, osim mora, sve ostalo je stvar vašeg izbora. Razni sportovi na vodi i pod vodom pružiće vam dodatni užitak, kao i raznovrsne ponude na obali, ugostiteljske ..........

73 km najljepšeg spoja sunca, mora i kopna, 17 plaža crnogorskog primorja, predstavljaju solidnu mogućnost da čovjek napravi pravi izbor. Ljeto na crnogorskoj rivijeri traje od maja do oktobra - 180 dana za kupanje, i 240 sunčanih dana preko godine.