субота, 9. мај 2009.

TURIZAM CETINJA


NJEGOŠEV MAUZOLEJnalazi se na 13 kilometru puta Cetinje – Lovecen. Mauzolej je smjesten na planini Lovecen odnosno na koti koja se zove Jezerski vrh, na visini od 1 660 metara. Njegosev mauzolej gradjen je u vremenu od 1969. – 1974. godine, a u njegovu izgradnju utroseno je nekoliko tona kamena. Mermerna gradjevina djelo je svjetski poznatog vajara Ivana Mestrovica i brojnih graditelja, a ovaj, kako se sve cesce naziva - mermerni kolos, postavljen je na mjestu nekadasnje kapele, gdje je Njegos prvobitno bio sahranjen.

Kada se stigne do samog vrha Lovcena, gdje se nalazi monumentalni mauzolej, docekace Vas predivan pogled na Bokokotorski zaliv. Kad je vrijeme lijepo i bez izmaglice, mogu se vidjeti i djelovi Italije, Albanije kao i nekih planina u Srbiji.

U predvorju Njegosevog mauzoleja stoje dvije kamene karijatide: majke i kcerke, teske po 7, 5 tona. U procelju mauzoleja smjestena je grandiozna figura Njegoseva, izradjena od najljepseg i najboljeg kamena teska 28 tona, a nad njom se nalazi suri orao rasirenih krila. Dolje u kripti mauzoleja nalazi se Njegosev grob. Mermerni sarkofag sa posmrtnim ostacima najveceg pjesnika i filozofa Crne Gore XIX vijeka sagradjen je od finog bijelog mermera. Sa zasvodnjene kripte svjetlucaju zlatna zrna. Za ukrasavanje svoda utroseno je 18 kg zlata, koje je rasprseno u 27. 000 zrna, svuda po zidovima kripte. Na nadgrobnoj mermernoj ploci pise „Njegos 1813. – 1851“. Posebno u ljetnjem periodu mauzolej na Lovcenu, dnevno posjeti vise hiljada turista.

TURIZAM CETINJA

Cetinje, ukljucujuci i planinu Lovcen predstavlja izdvojenu kulturnu cjelinu, koja je dio kulturno – turisticke zone. Na Cetinju ima 55 kategorisanih spomenika kulture, medju kojima je 10 od izuzetnog znacaja. Najveci dio spomenika skoncentrisan je u gradu, i skoro su svi u funkciji. To su uglavnom danas - muzeji, galerije, vjerski objekti i kulturne institucije.

CETINJSKI MANASTIRnalazi se u neposrednoj blizini Dvorca kralja Nikole i Njegoseve Biljarde. Predstavlja najvaznije svetiliste u gradu. Sagradio ga je 1701. godine vladika Danilo Petrovic. Manastirski kompleks danas je centar crnogorske duhovnosti i kulture. Ima jednobrodnu crkvu skromnih dimenzija, posvecenu Presvetoj Bogorodici. Tu je i ikonostas iz XIX vijeka rad grckih majstora. U crkvi je civot sa mostima Sv. Petra Cetinjskog, a ispred crkve grobovi knjaza Danila i vojvode Mirka Petrovica. Sa sjeverne strane manastira je i celija Sv. Petra Cetinjskog, a juzno su dvospratni manastirski konaci. Manastirski muzej smjesten je u Njegosevom konaku, koji je po bogatstvu i raznovrsnosti eksponata svojevrsna muzeoloska institucija. U odajama muzeja se nalaze vitrine u kojima se cuvaju vrijedni i dragocjeni eksponati, od kojih su pojedini izradjeni i od plemenitih materijala.

Medju poznatijima izdavajaju se: epitarhij Save Petrovica iz XIII vijeka, kruna Stefana Decanskog iz XIV vijeka, barjak Balsica XV vijek i simboli Crnojevica takodje XV vijek. Pored crkvenih odezda gospodara crnogorske dinastije Petrovic, u muzeju se cuvaju i kolekcije predmeta sa djelima primijenjene umjetnosti od kojih su mnogi napravljeni od zlata, srebra, sa ukrasima od poludragog i dragog kamena. Medju ostalim eksponatima muzeja su i razni drveni krstovi (XVII – XVIII vijek) te zbirke rukopisnih knjiga, jevandjelja, medju kojima se izdaja Divosevo jevandjelje iz sredine XIV vijeka i primjerak prve juznoslovenske stampane cirilicne knjige - Oktoih, prvoglasnik iz 1494. godine. Takodje, u muzeju postoji i bogata zbirka ikona iz XVII i XIX vijeka.

четвртак, 7. мај 2009.

CRNOGORSKA NARODNA NOŠNJA

Ovo je jedan od najpoznatijih crnogorskih brendova.


Crnogorska narodna nošnjazenska nosnjamuska nosnja

Crnogorska narodna nošnja je izuzetno raskošna, elegantnog kroja, smjelih kombinacija boja sa bogatim zlatovezom.

Muška nošnja se sastoji od bijele košulje, plavih širokih gaća, bijelih dokoljenica, nazuvaka, opanaka ispreplijetanih oputom, crvenog džamadana sa ili bez rukava, svjetlozelenog gunja ili tamnozelene dolame, crvene dušanke bogato ukrašene, koja se oblačila preko gunja. Preko gunja ili dolame oblačio se i jelek, sam ili sa tokama. Oko struka se nosio kožni pojas silav, oko kojeg se više puta omotavao svileni pojas - trombolos. Uz nošnju se nosila i kapa sa crnim rubom (deravija) i crvenim poljem (tepelak) na kome se zlatovezom izrađivao crnogorski grb, inicijali vlasnika ili drugi simboli. Za pojasom se nosilo oružje, par pištolja i jatagan, a preko ramena duga puška, džeferdar ili arnautka.

Toke - dio muske narodne nosnjeCemeri - zenski pojasevi, najcesce srebrni ili srebrni sa pozlatom

Ženska nošnja se sastoji od svilene košulje ukrašene vezom, ispod koje se nosio bustin - potkošulja bez rukava, duge svilene suknje, svjetlozelenog koreta bez rukava, dokoljenica i opanaka. Đevojke su na glavi nosile kapu, a žene raznobojnu ili crnu maramu, zavisno od životnog doba. Oko struka se nosio srebrni ili pozlaćeni pojas - ćemer, kovan ili rađen u tehnici filigrana.

понедељак, 4. мај 2009.

TRADICIONALNA CRNOGORSKA KUHINJA


Crnogorska trpeza

Dobro došli dragi gosti. Za predjelo se u Crnoj Gori služi meza, a u mezi: njeguški pršut, kastradina, goveđi košet, sušeni šaran, pljevaljski sir, crmnički sir, durmitorski kajmak, kučki sir, barske masline. Sad izvolite čašu loze koja se toči sporo, ali se mora isprazniti brzo i bezrezervno.
Uz tradicionalna jela planinskog i kontinentalnog dijela, kačamak, poparu i cicvaru, nećete pogriješiti ako pojedete janjetinu i krumpir ispod sača (peke).

Juhe
U Crnoj Gori se možete okrijepiti bistrom juhom ili supom, čorbom i kašom. Bistre juhe (kokošja, goveđa, janjeća) se služi kao aperitiv glavnom jelu za središnjeg dnevnog obroka, ručka.
Okrjepljujuće čorbe (čorbe od koprive, čobanska krem juha od vrganja, otkos čorba, čorba od crnjaka) i kaše (ječmena kaša s gljivama, kaša s gljivama, kaša od rezanaca) mogu poslužiti i kao dostatno samostalno jelo.

Glavno jelo
Nadam se da niste sasvim siti, jer smo tek stigli do glavnog jela. Pripremite se za glavni užitak u: kuhanoj janjetini (bravetini), janjetini u mlijeku, kačamaku, kuhanoj krtoli (krumpirovim polama serviranim s jogurtom, sirom ili vrhnjem), japracima, mahunama, "čorbastom pasulju" s dimljenim kobasicama, salamama ili rebrima, ćuftama (mesnim okruglicama), đuveču, musaki od krumpira (s mljevenim mesom), sarmi, satarašu (usitnjeno prženo povrće), pilavu, priganicama, mediteranskim specijalitetima s obalnog južnog dijela Crne Gore: lignjama, salatama od hobotnice, tunom i drugim morskim ribama, školjkama, škampima..., ribljim specijalitetima: sušenom ukljevu, dimljenom krapu (delikatesa), karašu, šaranu, skakavici, jegulji i pastrvi.

U slučaju da je vaš domaćin pobornik "crnogorskog fast fooda", ponovo ste jako dobro prošli. Očekujte jela s roštilja: ćevape, pljeskavice i ražnjiće, ali i ružmarinom, lovorom, češnjakom, peršinom, maslinovim uljem i domaćim limunom "namirisane" riblje specijalitete.

Salate
Bogatstvo crnogorske trpeze upotpunjavaju i osvježavaju salate: salata od rajčice (paradajz salata), zelena salata često s dodatkom listova mladog luka, miješana salata od paprike, zelene i crvene rajčice, zelja, mrkve i drugog povrća, ajvar, kiselo zelje, turšija ili kiseli krastavci, dio tradicionalne crnogorske meze.

Desert
Bogat crnogorski obrok prati i bogat izbor deserata. Uživajte u niskokaloričnom svježem ili suhom voću ili nešto složenijim, kaloričnijim, ali i slasnijim desertima: priganicama (servirane sa sirom, džemom ili medom), krofnama i palačinkama, baklavama, tulumbama, krempitama, šampitama i štrudlama.

Zaokružili smo jedan obrok, ali nam još puno crnogorskih jela nedostaje:

Kruh, hljeb ili ljeb
Kruh u crnogorskoj prehrani ima važnu ulogu. Jede se uz gotovo svaki obrok, a najzastupljeniji su pšenični, raženi i kruh iz ječma.

Piće
Turska kava nezaobilazan je dio rituala gošćenja u Crnoj Gori. Uz tursku kavu pije se i espresso, mineralna voda (kisela), boza, mezgra, sok od grožđa i šipka.
Položaj, geografske odlike i klima Crne Gore pružaju savršenu podlogu za proizvodnju aromatičnih crnogorskih žestica. Najpoznatije jesu šljivovica i lozovača (lozova rakija, loza). Nikšićko pivo je nezaobilazan dio rituala pivopija.

TRADICIONALNA CRNOGORSKA KUHINJA





Najveći dragulj crnogorske kuhinje jesu Crnogorci. Oni su izvrsni domaćini i na njihovoj trpezi će se naći sve što se uopće može zamisliti. Najbolje što vam se u kulinarskom smislu može dogoditi je da budete gost u Crnoj Gori. To je odredište za prave hedoniste, izjelice i sladokusce, stoga isključite "kalorimetar" i uživajte. Zahvaljujući sporom prodiranju globalnih brandova, crnogorska kuhinja održala se u gotovo tradicionalnom obliku uz podrazumijevajuće kulinarske utjecaje susjednih zemalja. U Crnoj Gori se u hrani uživa polako.

Abeceda tradicionalne kuhinje

Zaželite li se tradicionalnih jela, Crna Gora će ispuniti sva vaša očekivanja. Evo što ćete naručiti, pojesti ili jednostavno morate probati:

Cicvara je jelo od mladog kravljeg sira ili kajmaka i brašna, koje miješanjem oslobađa mast. Namjeravate li se poslije toga baviti kakvim teškim fizičkim radom, cicvara će vas opskrbiti dovoljnom količinom energije.
Čorba se u Crnoj Gori priprema uglavnom uz rezance, krumpir ili povrće, a često i kuhano meso. Probajte čorbu od koprive.
Jagnjetina ispod "sača" priprema se ispod sača ili metalnog poklopca koji se prekriva žarom i pepelom. Prednost tako pripremljenog jela je ravnomjerna pečenost i zadržavanje arome jela.
Jagnjetina u mlijeku je jelo i za najsvečanije prigode. Janjeće meso se kuha u domaćem mlijeku s dodatkom začina i krumpira. Janjetina kuhana u mlijeku gubi svoj intenzivan okus pa jelo preporučujemo i svima onima koji nisu zaljubljenici u janjetinu.
Japraci ili raštan (pogledaj niže) s dodatkom junećeg mesa, riže, papra i suhog mesa.
Kačamak je kaša od pšeničnog, heljdinog, ječmenog i kukuruznog brašna, koja se jede sa sirom i kiselim mlijekom.
Njeguški pršut, kobasice i pečenica (iz okolice Cetinja) pripremljeni su od kvalitetnog mesa koje iziskuje neprestanu brigu i skrb. Suši se isključivo na bukovini po nekoliko mjeseci. Uz njeguški pršut koji nekad nije bio kuriozitet ni na europskim dvorovima, a ostao je razvikan do dan danas, jede se njeguški suhi sir i pije domaća loza. Njeguška kobasica se isto tako suši, a rezultat je izuzetan ukus kobasica.
Popara je jelo iz komada kruha s mlijekom, uljem i sirom. Vrlo ukusno i gotovo sukladno tome kalorično.
Punjene paprike, sarma, đuveč i pilav, proslavljena su jela koja uz Crnu Goru kulinarsku magiju daju i drugim balkanskim zemljama i ne traže šira objašnjenja.
Raštan, jelo iz kupusnjača, s bijelim krumpirom i začinima.

субота, 2. мај 2009.

DVORAC KRAJLA NIKOLE BAR

Dvorac kralja Nikole

Dvorac kralja Nikole

Pred dvorcem je bio izgradjen i veliki drveni gat, koji je služio za pristajanje brodova i jahti.

U periodu od 1866. do 1916. godine i sam je imao deset jahti. Jednu od njih, “Sibil” ku­pio je od romanopisca Žil Verna, a njegova posljednja jahta “Rumija” potopljena je 1915. godine na mjestu današnje gradske marine od strane austro-ugarske topovnjače.
Danas je dvorac Zavičajni muzej. U parku dvorca lociran je voz “Ćiro” sa dvije lokomotive i dvoje putničkih kola, od kojih su jedna bila salonska kola kraljevske porodice, kao sjećanje na željezničku prugu Bar Virpazar, koja je puštena u saobraćaj još 1908. godine. To je bila prva željeznička pruga u Crnoj Gori uskog kolosjeka (dužine 43 km.) i prolazila je kroz tunel, koji je bio dužine 1969 m. Ovom prugom saobraćaj se odvijao do 1959. godine.
Ovdje je i veliki cvjećarnik posebnog oblika nerđajuće konstrukcije, poklon italijanskog kralja Emanuela, koji danas služi kao ugostiteljski objekat pod nazivom “Knjaževa bašta”.


Izgrađen je 1885. godine, na samoj morskoj obali. Sastoji se od velikog dvorca, malog dvorca, kapele, stražarnica i zimske bašte. Godine 1910. dozidana je i prostrana plesna sala. U sklopu dvorca nalazi se i park sa velikim brojem mediteranskog rastinja (izmedju ostalog i plutino drvo).

четвртак, 30. април 2009.

GRAD BAR



U posljednje vrijeme Bar je postao vrlo interesantna turistička destinacija, a turizam prioritetni privredni sektor. Bar trenutno raspolaže sa 4.000 smještajnih jedinica u 30 hotela, oko 2.000 ležaja u turističkim naseljima, 1.000 u odmaralištima i oko 25.000 ležajeva u privatnom smještaju.


Po zvaničnim podacima Turističke organizacije Bar barsku rivijeru je tokom 2008. godine posjetilo 122.251 turista, 12,57% više nego prošle godine, a ostvareno je 923.729 noćenja, 27.98% više u odnosu na 2007. U ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori, Bar posjeti 10.79% od ukupnog broja turista a ostvari se 12,66% od ukupnog broja noćenja.

Polako ali sigurno, turistički potencijali Opštine Bar sve više se nameću na probirljivom svjetskom tržištu. U odnosu na ostale primorske gradove Bar je jedinstven, jer svojim gostima zaljubljenicima u sportove na vodi-nudi uživanje i na moru i na jezeru, zahvaljujući marinama u Baru i lučici na Virpazaru na Skadarskom jezeru.Lokalna nautička zajednica omogućava i ronilačke izlete na lokalitete potopljenih brodova u barskom zalivu,a od ovog ljeta iz barske marine je moguće otići i u elitni ribolov -na pučinu,gdje se lovi sabljarka i tuna.

Ljubitelji trekinga-planinarenja i pješačenja u prirodi,zahvaljujući precizno obilježenim pješačkim stazama mogu se uvijeriti u ljepote obronaka Sutormana,Rumije i Lisinja,dok vinski sladokusci u Crmnici neće odoljeti čarima vinskih cesta koje vode do podruma proizvođača najfinijeg"vranca"u ovom dijelu Evrope.

Sportski turizam u Baru je,takođe,u zamahu jer veliki broj sportista dolazi da u idealnim vremenskim uslovima i na nultoj nadmorskoj visini,provede pripreme za velika takmičenja.

Zahvaljujući velikom trudu Turističke organizacije Bara,svi ovi kvaliteti grada pod Rumijom promovisani su na svjetskim sajmovima turizma od Moskve do Londona.